By

Sabahuddin ef. Sijamhodžić

17Aug

Početak mektebske nastave

Obavještavamo roditelje da dana 20. augusta 2017. godine u 09,00 sati, počinje nova mektebska godina u džematu Gazi Alijin mesdžid.

Polaznici će prvoga dana biti upoznati sa rasporedom odvijanja mektebske nastave.

Najmlađi polaznici, djeca rođena najkasnije do 31. jula 2013. godine mogu pohađati 1. grupu „Malog mekteba“.

Ne samo da je mektebska nastava jako važan segment u radu jednog džemata, ona je preduvijet opstanka džemata uopće. Zato Vas molimo da slanjem svoje djece u mekteb izvršite svoje obaveze prema Bogu dragome da adekvatno obrazujete i odgajate svoje dijete u dini-islamu i da s tim učestvujete u izgradnji i jačanju Islamske zajednice.

11Aug

Akcija Kurbani 2017

Obavještavamo Vas, drage džematlije da u Islamskom centru GAM možete izvršiti uplatu kurbana.

Kroz učestvovanje u akciji Kurbani 2017 ne samo da izvršavate svoju obavezu klanja kurbana, nego pomažete i obrazovne institucije Islamske zajecnice, te razne humanitarne organizacije koje Rijaset IZ pomogne kroz doniranje kurbanskog mesa.

Također, obazbjeđivanjem kurbana preko Islamske zajednice u BiH pomažete povratnike od kjih će biti kupljeni kurbani.

Cijena ovogodišnjeg kurbana je 210 SFr.

Uplate možete izvršiti u Islamskom centru GAM do 30. augusta 2017. godine

02Jul

Manifestacija „BAJRAM UZ GAM“ je završena… Hvala Vam!!!

Uprkos kišovitom vremenu, više stotina posjetilaca je danas posjetilo Islamski centar GAM i time su dali svoj doprinos u realizacije Manifestacije.

Žao nam je ako sve one koji su danas došli i bili s nama nismo uspjeli adekvatno uslužiti. Nadamo se da imaju razumijevanja ako to nismo uspjeli. Desetine ljudi su se angažirali i uradili napore vrijedne pažnje i svake hvale, a sve u interesu što bolje orgnizacije i realizacije. Bez njihove žrtve realizacija manifestacije je bila nemoguća.

Trudimo se i trudićemo se da zajedno s Vama, dragi članovi i simpatizeri džemata GAM, budemo uvijek bolji i organizovaniji.

Zahvaljujemo se i mnogo nam znači posjeta članova drugih bošnjačkih džemata, a posebice pripadnika drugih nacija: Albanaca, Turaka, Arapa, Makedonaca i ostalih.

Dakako, radosni smo i zahvaljujemo se na prisustvu i značajnog broja nemuslimana koji su danas bili naši gosti.

Posebnu draž manifestaciji dala je najveća džezva na svijetu u kojoj se tokom dana pripremala bosanska kahva „Zlatna džezva“.

Djeca su prezadovoljna sadržajima koje smo za njih pripremili.

Danas smo dobili nove članove. Oženili jednog džematliju. Džamija je na podne-namazu bila puna kao da je bajram. Pa šta više poželjeti!

Mnogi prisutni su ponavljali iste riječi: „Ovo treba češće organizirati.“

Malo prije nego sam sjeo da pišem ove redove, ali evo i sad dok pišem, slušam ispod prozora kako aktivisti džemata GAM demontiraju postavljenu opremu i aparate. Briga o džematu i želja da on bude jači, organizovaniji i bolji je kod njih nadjačala sve druge moguće opcije kako provesti kišoviti vikend u St. Gallenu. Oni su odabrali da daju sve od sebe. Ponosni smo na njih!

Na kraju, da budemo malo neskromni, još jednog uspješno realiziranog projekata džemata GAM nadamo se da su svi članovi džemata GAM ponosni na svoj džemat, ali i na prijatelje i poznanike, braću i sestre iz drugih džemata.

Hvala Vam i vidimo se već (možda) 3. septembra 2017. godine na novoj manifestaciji „BAJRAM UZ GAM“

USKORO FOTO-GALERIJA SA MANIFESTACIJE!!!

21Jun

Odlike noći Kadr

Hvala Allahu. Salavat i selam Muhammedu, njegovoj porodici, ashabima i svim iskrenim sljedbenicima do Sudnjeg dana. Amin.

Noć Kadr se odlikuje nad ostalim noćima sa nekoliko specifičnosti:

– U njoj je objavljen Kur’an, što potvrđuju Allahove riječi: „Mi smo ga objavili u noći Kadr.“ (El-Kadr: 1.)

– Ona je mubarek (blagoslovljena) noć, to znači da čovjek u toj noći može zaraditi mnogo dobrih djela i veliku nagradu kod Allaha Uzvišenog. Rekao je Uzvišeni: „Mi smo Kur’an obajvili u mubarek – blagoslovljenoj noći.“ (Ed-Duhan: 3.)

– Djela u njoj su bolja od djela u hiljadu mjeseci: ”Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.” (El-Kadr: 3.)

Islamski učenjaci – tumači Kur’ana, pojašnjavajući ovaj ajet, kažu: ”Ibadet u Noći kadra bolji je od ibadeta u hiljadu mjeseci u kojem nema te noći.”

– U ovoj noći odabrani Allahovi meleki, među kojima je najodabraniji Džibril alejhi selam, silaze na zemlju. Allah Uzvišeni je rekao: „meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake.“ (El-Kadr: 4.)

– Ona je noć sigurnosti, mira i spasa, kao što je rekao Uzvišeni: ”sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr: 5.)

– Onaj ko ju u ibadetu i pobožnosti provede, biće mu oprošteni raniji grijesi. Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem: ”Ko Noć kadra provede u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.” (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a.)

Islamski učenjaci spomenuli su tri vrste ibadeta kojima, između ostalih, čovjek može upotpuniti ovu blagoslovljenu noć:
a – Namaz – kazao je Allahov Poslanik: ‘Ko provede Noć kadra u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.’’ Cijela noć općenito je vrijeme u kojem je dozvoljeno klanjati nafila-namaz, stoga vjernik treba da Noć kadra u što većoj mjeri provede u namazu.

b – Dova i zikr – spominjanje Allaha; dova i zikr su općenito propisani, a posebno dova koja je spomenuta u hadisu Aiše, r.a. Naime, Aiša, r.a., upitala je Allahovog Poslanika: ”Allahov Poslaniče, kada bih znala da je Noć kadra, šta bih dovila Allahu u toj noći?” Na to je Allahov Poslanik rekao:

اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي

 ”Reci: ‘Allahumme inneke Afuvun tuhibbul-afve fa’fu ‘anni’
‘Gospodaru moj, Ti si onaj koji prašta i voliš opraštanje, zato Te molim da meni oprostiš.”’ (Tirmizi, od Aiše, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na propisanost upućivanja dove Allahu u ovoj blagoslovljenoj noći.

c – Učenje Kur’ana; mjesec ramazan općenito je mjesec druženja sa Kur’anom, naročito u Noći kadra, kada je ibadet bolji i vredniji.

d-Svaki drugi ibadet, poput sadake, jer je najbolja sadaka u Ramazanu, itikafa (boravka u džamiji), makar i kraće vrijeme, dobročinstvo prema roditeljima i sl…

Molimo Allaha da nam ne uskrati blagodati i nagrade ove noći. Amin

Kenan ef. Ćosić

18Jun

Svečanom dodjelom certifikata završena mektebska nastava u džematu GAM

Mektebska nastava je važan, ako ne i najvažniji dio u radu jednog džemata. Stjecanje najosnovnijih znanja o islamu u okviru mektebske nastave je važan preduvijet očuvanja vjerskog identiteta i o(p)stanku ljudi u svojoj vjeri.

Kao i drugi džemati, džemat Gazi Alijin mesdžid organizira mektebsku nastavu. U protekloj mektebskoj godini su bila angažirana tri muallima, Mevlida Sijamhodžić, Sabahuddin ef. Sijamhodžić i Dževad ef. Zukanović.

Mektebsku nastavu je pohađalo više od 100 polaznika. Pored Islamskog centra GAM nastava se odvijala i na punktu u Münchwilenu.

Danas, 18. juna 2017. godine, svečanom podjelom certifikata polaznicima završena je mektebska 2016/17. godine.

Upis i početak nove mektebske godine je 20. augusta 2017. u 09:00 sati.

14Jun

DA LI JE MJESEC RAMAZAN MJESEC ZA SHOW?

Često čujemo muslimane koji govore da su zabrinuti za stanje ummeta; za stanje muslimana u svijetu; za stanje Islamske zajednice; za stanje Bošnjaka;… U zadnjih nekoliko dana to su riječi kako su zabrinuti za stanje muslimanskih naroda/zemalja u Zaljevu.

Nerijetko se tu spomene hadis  u kojem se kaže da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „…onaj ko ne brine o stanje muslimana – nije od njih“. Iako je ovaj hadis u više njegovih rivajeta ocijenjen kao slab, takvi (ne)svjesno žele ostaviti dojam da neko, eto, brine šta se (s) muslimanima dešava.

Ruku na srce, kada sam sjeo i ovaj tekst počeo pisati i sam sam bio zaustio da kažem (umalo napisao) da me brine stanje muslimana. Bez namjere da osuđujem, niti da pišem prodike ili da iz ćejfa provociram te i takve, moje iskustvo govori da se najčešče radi o potpunoj i ispraznoj tlapnji koja nije ni na čemu utemeljena. Jer, učemu je onda problem da je čovjek zabrinut samo za ono što ne može promjeniti, a ne za ono što može i ne pokušava? Da pojasnim…

Kako je moguće da brinemo o ummetu i muslimanima od mašrika i magriba, a ne brinemo o najosnovnijim potrebama muslimana u našoj ulici, čaršiji, selu,…?

Kako neko uopće može biti toliko drzak da izražava svoju zabrinutost za Islamsku zajednicu, a prozori u njegovoj lokalnoj džamiji prljavi i neprebrisani mjesecima?

Kako neko može biti toliko (umalo ne napisah bezobrazan) lahkomislen pa da misli da neko ne vidi čisto i bez imalo sumnje jasno licemjerstvo u riječima i s ozbiljnim izrazom lica izraženoj brizi?

Ovoga ramazana postim i od Facebooka. I pravo mi godi. Uopće se ne osjećam da sam uskraćen za bilo koju važnu vijest, a u pravom smislu riječi odmaram od mnoštva besmislica i sveprisutnijeg emocionalnog povampirenja kod ljudi (za koje umalo nisam napisao da sam zabrinut.((Snažno preporučujem knjigu Alberta Bernsteina, Emocionalni vampiri, Laguna, Beograd, 2015.))

Znači, nisam zabrinut ni za šta što ne mogu promjeniti i što realno nema konkretne implikaije na moj život. Ali ako nisam zabrinut ne znači da me nije briga na način potpune ravnodušnosti na sve što se dešava oko mene.

Iako je krajnje neuobičajeno, ipak riskiram da vašu pažnju na trenutak preumsjerim na drugu stranu. Naime, upravo u ovim trenucima kroz otvoren prozor i na neki način opuštajuću buku sa obližnjeg autoputa u kancelariju mi se ušunjao i miris pržene paprike. Neka je slava Uzvišenom da je jedna od blagodati posta i ta da čovjeka podsjeti na važnost i ljepotu čula mirisa koji je daleko izražajniji kada se posti. Možda se i druga čula nečim  mogu pojačati? Tema za razmišljanje ili za pisanje. Vraćam se nazad na temu o kojoj pišem, a ako baš hoćete nisam je još ni spomenuo, ali evo upravo sad hoću…

Ne znam da li je razlog tome sve veći broj godina koje imam, ali evo svjedočim da mi ramazani sve brže prolaze. Kada bih prije 20-tak godina, kao softa, bio u nekom džematu i brojao preostale dane do bajrama, sasvim dobro se sjećam dojma da su se ramazanski dani smjenjivali puževljevom brzinom ili me podsjećali na Hudut((naziv bunara Hudut je arapskog porijekla i znači „Granice“ jer se nalazi na području Bužima koi je stolježima bio na granici Osmanskog carstva)) i kada skoro zasuši i nikad dočekati da se kanta napuni do vrha.

Nastojeći činiti šti više dobra koja bi mi, na temelju onoga što znam i kako poimam, mogla priskrbiti ahiretsku nagradu i – ipak – prateći šta se dešava ovog i zadnjih naših ramazana, tužan sam (umalo ne napisah – zabrinut) u šta se ramazan pretvorio. Mislim, ramazan je ramazan, nego hoću da kažem u šta mi (ili neki od nas) pretvaramo ramazan.

Neću ovdje pisati o ljudima kojima je ramazan kao i svaki drugi mjesec, već hoću da javno stavim znak pitanja nakon riječi: Da li je ovo ramazan kakav treba da bude i da li je Uzvišeni zadovoljan sa našom ramazanskom praksom?

Naravno, najjednostavnije je pisati tekstove, vazove i hutbe na način da se ističu sve one prednosti ramazana u odnosu na druge mjesece, e nebi li to doprlo do naših i nečijih srca. Nisam ama baš nikad naišao na negodovanje i neodobravanje muslimana kada ih se bodri i kuraži da ramazan provedu u ibadetu raznih vrsta i da se u ramazanu sustegnu ne samo od harama nego i mnogih drugih, načelno dozvoljenih, djela i aktivnosti. Ali vjerujem da je potrebno postaviti i ona/ova pitanja koja se neće nekome svidjeti. Ako sam u krivu, eto puste sreće, a ako sam u pravu evo prilike da se o pitanjima koja će uslijediti razmisli.

Poslanik s.a.v.s. je kazao da se nastupanjem ramazana džennetska vrata otvore, džehennemska zatvore i da se šejtani povežu. Razmišljao sam o značenju ovog hadisa i nastojao naći pravo njegovo tumačenje, ali na način da mi se duša smiri. Dakako, isto je mučilo i naše dobre šejhove i velikane u prošlosti koji su kazali da su vezani samo oni glavni i najutjecajniji šejtani ili pak da su značajno onemogućeni da djeluju. U istinitost hadisa sam se davno osvjedočio jer je stvarno manje zla i nepokornosti u ramazanu nego izvan ramazana, a više pokornosti i činjenja dobrih djela. Obećanja da će dobra djela u ramazanu biti mnogostruko nagrađena i snažni podsticaji na priznanje grijeha svojih uz traženje oprosta, sa mnogo većim šansama da nam pokajanje budu primljena su dakako razlozi više da se pohrli ka otvorenim džennetskim vratima.

Ono što budi dilemu kod mnogih jeste pitanje evidentno prisutnog zla i činjenja grijeha.

Kako, ako su šejtani povezani?

Ono što je okrijepljujuće i iznenađujuće važno jeste saznanje da nije sve do šejtana. Ima i do nas – ljudi. Ili, na drugi način kazano, primjetno je da kada nema (glavnih) šejtana ili su bar onemogućeni da djeluju kao izvan ramazana, da je šejtansko djelovanje slabo i ima, ruku na srce, mali utjecaj. Zapanjeni budemo, ali u isto vrijeme se otme iz naših grudi jedno Subhanallah, jer i sami Stvoritelj u časnom Kur’anu kazuje da je on slab i da nema moć nad Allahovim iskrenim robovima. On ima moć nagovaranja i pozivanj na zlo, ali samo ukoliko mu to dozvolimo.

Našao sam sjajan, pomalo šaljiv, ali ilustrativno odličan primjer kako se objašnjava šejtansko djelovanje. Naime, nakon pitanja kako je moguće da postoji zlo i tokom ramazana kada su šejtani povezani jedan je odgovorio otprilike ovako: Nakon što u kahvu sipamo šećer uzmemo kašičicu i promiješamo, zar ne? Da. A šta se dešava ako nakon brzog miješanja izvadimo kašićicu? Pa, kahva se nastavi kretati u smjeru u kojem smo je miješali. E, tako je i sa šejtanom i ljudima. Mi smo ljudi, a šejtan je kašičica. Oni koji dozvole i u kojoj mjeri da ih šejtan zavrti prije ramazana, nastave se vrtiti poput dobro zavrćenog spinera do bajrama kada im se ponovo vrati. Meni je bilo simpatično objašnjenje, nadam se i vama.

Znači, tužan sam (umalo ne napisah – zabrinut sam) što nam šejtan, u nemogućnosti da nas odvrati od posta, od učenja Kur’ana, od namaza, ali kao da nam nekako proda neku foru pa da se u našim glavama formira slika ramazana kao mjeseca predviđenog za show i nesvakidašnju zabavu. Mjesec ramazan postane mjesec uživanja u sijelima, iftarima, ramazanskim soframa, predramazanskim programima i ko zna čemu još. Mjesec ramazan – koji nas sustezanjem od dozvoljenog uči skromnosti, razumijevanju neimaštine i važnosti Allahovih blagodati čiju važnost shvatamo tek onda kada nam budu uskraćene ili kada ih u ramazanu, radi pokornosti Uzvišenom, sami sebi uskratimo – pretvorimo u mjesec izobilja, pripremanja raznovrsne hrane i pića.

Nakon uvida u predstavljanje mjeseca ramazana na brojnim televizijama da se primjetiti da njih uopće ne dotiče ni ramazan, ni post ni ibadet,… nego nastoje iskoristiti ramazan da naprave gledan show u okviru kojeg reklamiraju i proturaju raznovrsne proizvode i usluge. Tuga je da (is)korite ulemu, profesore i imame, u svoje prizemne ciljeve, ulemu koja (vjerujem) sa čistim nijjetom želi uputiti poruku onima koji gledaju program tih televizija. Također, primjetno je podmuklo djelovanje raznih ribara muslimanskih duša koji se aktiviraju u ramazanu šireći svoje sektaške ideje. To djelovanje je, po svemu sudeći, plaćeno televizijama kojima je ionako novac jedini interes.

Sve se čini da neko drugi postavlja okvire i definira modele kakav ramazan treba biti u javnom životu. Kao da nam poručuju: „Ako ti ne odgovora naša potrošačko-glumačko-show varijanta ramazana eto ti zatvori se u svoja četiri zida i budi u zaostaloj prošlosti.“

Zar nije vrijeme da se postave neka pitanja…?!

Pa ko još provodi ramazan u čistom ibadetu? Pa ko se još ne nadmeće u organiziranju brojnijih i bolje pripremljenih iftara? Pa ko još ne koristi iftare da se pokaže ili da bude viđen? Pa koja to još sitnošićardžijska duša ne koristi ramazan i iftare da sakuplja političke i druge poene kod našeg, načeno dobrog, naroda? Pa ko još ne organizira iftare u klasičnim kafanama i restoranima u kojima se do prije ramazana točilo i lokalo (a možda i uz ramazan kada nema iftara)? Pa ko još brine o tome sa kakvim će namirnicama naše majke i sestre pripremati iftare – onima koje su halal ili nas baš briga za to? (E, moj Allahu, koliko će samo iftara biti pripremljno sa mesom, supama, mesnim i drugim proizvodima koje u sebi imaju sadržaje koji nisu halal?!) Pa ko još brine o tome da je ramazan prava prilika da se u lokalnim čaršijama podrže oni mesari, oni restorani, one trgovine i trgovci koji u svojim lokalima i radnjama nemaju alkohola i mimo ramazana? Pa ko još nastoji iskoristiti ramazan da se iskorijene kladionice iz naših muslimanskih čaršija?

Pa ko još brine… ?Pa ko još istinski brine o stanju muslimana, ali onih muslimana koji žive i dijele isti dio kape nebeske i žive tu u našoj blizini? Neke treba pomoći – druge treba podržati i zajedno postati jači i Allahu bliži.

Prihvatam da ja možda ne vidim dovoljno isitinske brige i stvarnih konkretnih nastojanja da se radi na popravljanju stanja, ali itekako vidim dobro presipanja iz šupljeg u prazno i da se od ramazana umjesto mjeseca najdubljih i najintenzivnijih ibadeta i mjeseca svekolikog preporoda ne samo naših duša nego i našeg životnog ambijenta, napravi nešto sasvim drugo.

Završavam ovaj tekst s nadom da nisam u pravu i da je moja briga neopravdana. Čovjek, inače, želi biti u pravu. Ja ovoga puta najiskrenije želim da sam u krivu.