Hutba o zekatu

Hutba o zekatu

  • 21/04/2017
  • Elnur Salihović

Poštovana braćo i sestre,

U ovom dvanaestom danu, najodabranijeg mjeseca u godini, naše su duše već uveliko osvježene pojačanim ibadetom posta, namaza, učenja Kur'ana, zikra i drugih vidova ibadeta. Većina nas će pomenute ibadete u ovom mjesecu krunisati i ibadetom davanja zekata i sadekatu-l-fitra.

Polazna osnova za svakog muslimana na putu dostizanja sreće, uspjeha i harmonije u svakodnevnom životu je izvršavanje pet stubova islama, islamskih šarta. Svaki od pet islamskih šarta ima svoju ulogu u životu muslimana, vodeći ga do ostvarenja krajnjeg cilja, približavanja Uzvišenom Stvoritelju i otvaranju vrata Njegove milosti i zadovoljstva, što je svakako preduslov za stvarnu sreću i uspjeh na dunjaluku i ahiretu. Budući da se nalazimo u mjesecu ramazanu, mjesecu u kome, kao ni u jednom drugom u godini, muslimani na tako intenzivan način izvršavaju četiri islamska šarta, šehadet, namaz, post i zekat, prilika je da ovu hutbu posvetimo jednom od pomenutih šartova, zekatu. Zekat je ibadetska obaveza koja se može izvršiti tokom cijele godine, ali se najviše izvršava u toku ovog mjeseca.

Zekat se kao neupitna obaveza i ibadet za muslimane spominje na više mjesta u Kur’anu, od toga na dvadeset osam mjesta zajedno sa namazom. Uz šehadet, zekat je islamski šart koji ima najčvršću vezu sa namazom, što svjedoči i navedena činjenica o njihovom zajedničkom spominjanju u Kur'anu. Kur'anska veza namaza i zekata potvrđena je i riječima Muhammeda alejhi selam da bez ispunjavanja obaveze zekata, nema ni primljenog namaza. No, svjedoci smo da u praksi dobar dio muslimana, a među njima i klanjača, ljudi koji poklanjaju odgovarajuću pažnju namazu, ne odnose se na tako revnosan način prema zekatu. Čvrsta spona između namaza i zekata koja je prikazana kroz Kur'anske ajete, ukazuje na potrebu njihove povezanosti i u praksi muslimana. Samo u predanom pristupu u ispunjenju ibadeta namaza i zekata, musliman može dosegnuti puninu blagodati koje ove dvije obaveze pružaju čovjeku. Posmatra li se dublji smisao namaza i zekata, može se slobodno reći da osoba koja ispunjava obaveze namaza i zekata, stvara pretpostavke za uspjeh i harmoniju u svakodnevnom životu. Namaz primarno donosi duhovno i mentalno pročišćenje, jačanje i uzdizanje muslimana, a zekat pored spomenutog donosi i materijalno pročišćenje. Veza namaza i zekata muslimanima šalje višestruke poruke, a jedna od tih poruka je i način izvršavanja ove dvije obaveze. Obaveza zekata po načinu izvršavanja najbliža je obavezi klanjanja džuma namaza. Kao što se džuma namaz ne može klanjati pojedinačno, niti je može predvoditi lice koje nema odgovarajuće ovlaštenje, u našem slučaju dekret reisu-l-uleme, kao vrhovnog vjerskog autoriteta muslimana na ovim prostorima, tako isto se zekat ne može na propisan način izvršiti bez odgovarajućeg sistema prikupljanja i ne može ga prikupljati onaj ko nema ovlaštenje od reisu-l-uleme. To je jasan šerijatski propis i svako onaj ko ga ne poštuje podriva temelje stabilnosti i razvoja Zajednice.

Vratimo li se u ranu muslimansku povijest, ni malo ne treba čuditi spremnost Ebu Bekra, prvog od pravovjernih halifa da povede rat protiv onih koji su udarili na sistem organiziranog prikupljanja zekata. Ebu Bekr je spriječio pokušaje odmetnutih plemena da zekat usmjere u potpuno pogrešnom pravcu, reducirajući njegovu stvarnu ulogu u muslimanskoj zajednici kao homogenizirajućeg i razvojnog faktora koji joj donosi stabilnost i uspjeh. U ovom slučaju, pomenuta plemena nisu poricala obavezu  zekata, već su željela zekat zadržati za sebe, što svakako nije bilo u skladu sa šerijatskim propisima i suštinom ove obaveze. Glavni razlog ovakve reakcije halife Ebu Bekra je upravo svijest o poštovanju sistema koji je uspostavio Muhammed alejhi selam, a koji je primjer svim generacijama muslimana do Kijametskog dana.

U ajetu kojim je naređena obaveza zekata Uzvišeni Allah kaže:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا وَصَلِّ عَلَيْهِمْ إِنَّ صَلاَتَكَ سَكَنٌ لَّهُمْ وَاللّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ

Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih sigurno smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.(Et-Tevbe, 103.)

Iz same formulacije navedenog ajeta i potvrdom kroz praksu Muhammeda alejhi selam, jasno je da za odgovarajuće ispunjavanje obaveze zekata je potreban sistem u kojem će vođstvo zajednice muslimana na određenom prostoru organizirati prikupljanje zekata koje vjernicima, davaocima donosi neophodno pročišćenje i blagoslov. Hvala Allahu, mi već gotovo pet desetljeća, tačnije od 1969. godine imamo sistem organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Bejtu-l-mal i raspodjele iz tog Fonda i ulu-l-emr, predvođen reisu-l-ulemom je ispunio svoj dio odgovornosti da napravi odgovarajući okvir za organizirano prikupljanje i raspodjelu zekata i sadekatu-l-fitra. Svjedoci smo pozitivnih efekata ovog sistema koji je odigrao ključnu ulogu u očuvanju, stabiliziranju i razvoju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Uporedo sa finansiranjem odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice, vjersko-prosvjetnih aktivnosti, finansiranja institucija značajnih za funkcioniranje Islamske zajednice i drugih aktivnosti koje čine osnovu raspodjele iz Fonda Bejtu-l-mal, Islamska zajednica iz godine u godinu sve veću pažnju posvećuje pomoći siromašnim i ugroženim osobama i podršci projektima humanitarnog i socijalnog karaktera. Svjedoči to i činjenica o preko 12 miliona KM koje je Islamska zajednica dala za humanitarne i socijalne projekte u 2015. godini, a koji su dobrim dijelom finansirani iz sredstava prikupljenog zekata i sadekatu-l-fitra.

Za razliku od obične sadake, dobrovoljnog priloga ili donacije, zekat ima jasno precizirane uvjete za davanje i pravila koja davalac treba ispuniti da bi se izvršila ova obaveza. Između ostalog veoma je bitan i neophodan obračun zekata jednom u toku godine i svakako adresa na koju se zekat daje.

Davanje zekata ni u kojem slučaju ne isključuje potrebu da davalac zekata daje i dobrovoljne priloge ili druge vidove sadake, pomažući siromašnim, rodbini i podržavajući različite projekte, i njegove stalne brige za ove kategorije u toku godine. Međutim, ne može se sve nabrojano podvesti pod zekat. U prilog ovoj konstataciji navešćemo 177 ajet sure El Bekare:

Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. ” (El-Bekara, 177.)

U navedenom ajetu je jasno napravljena razlika između dobrovoljnih davanja, priloga, donacija i zekata, jer u suprotnom ne bi postojala potreba da se zekat spominje zasebno od prethodno navedenih vidova dobrovoljnih davanja. Čin davanja donacije ili davanja sadake i dobrovoljnog priloga je čin za svaku pohvalu i za posljedicu će imati nagradu od Uzvišenog Allaha. Međutim, zanemarivanje zekata i sadekatu-l-fitra, za posljedicu ima kaznu za neizvršavanje neupitnih obaveza kakve su, prvenstveno zekat, a  svakako i sadekatu-l-fitr.

U Kur'anu i riječima Poslanika Muhammeda alejhi selam naglašen je razvojni aspekt zekata i date garancije da zekat uvećava imetak davaoca i donosi mu neophodnu stabilnost i harmoniju u svakodnevnom životu i poslovanju. Uporedo sa stvaranjem pretpostavki za razvoj i unapređenje na ličnom i poslovnom planu, musliman ispunjavanjem obaveze zekata otvara vrata Božijeg zadovoljstva i mogućnost da bude višestruko nagrađen i na ovom i na budućem svijetu. Uzvišeni Allah u 110 ajetu sure El Bekare kaže:

وَأَقِيمُواْ الصَّلاَةَ وَآتُواْ الزَّكَاةَ وَمَا تُقَدِّمُواْ لأَنفُسِكُم مِّنْ خَيْرٍ تَجِدُوهُ عِندَ اللّهِ إِنَّ اللّهَ بِمَا تَعْمَلُونَ بَصِيرٌ

I molitvu obavljate i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi ono što radite.

Na početku sure El Mu'minun Uzvišeni Allah daje smjernice za uspjeh vjernika na ovom i budućem svijetu:

قَد أَفۡلَحَ ٱلۡمُؤۡمِنُونَ (١) ٱلَّذِينَ هُمۡ فِى صَلَاتِہِمۡ خَـٰشِعُونَ (٢) وَٱلَّذِينَ هُمۡ عَنِ ٱللَّغۡوِ مُعۡرِضُونَ (٣) وَٱلَّذِينَ هُمۡ لِلزَّكَوٰةِ فَـٰعِلُونَ (٤

”Ono što žele vjernici će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju i koji zekat daju…” (El Mu'minun 1-4)

Navedeni ajeti svjedoče da su namaz i zekat među ključnim faktorima za uspjeh na ovom i budućem svijetu.

Potreba za stalnim pročišćenjem na duhovnom, mentalnom i materijalnom planu podstiče davaoca zekata na ustrajnost u ispunjavanju obaveze davanja zekata. Radostan radi ispunjavanja obaveze propisane od Uzvišenog Allaha i velikih blagodati koje zekat donosi njemu, njegovoj porodici i zajednici kojoj pripada,  musliman je svjestan da prividni trošak izdvajanjem dijela imovine, u konačnici uveliko doprinosi njegovom uspjehu i sreći na dunjaluku i ahiretu.

Molimo Uzvišenog Allaha da primi naše ramazanske ibadete, oprosti naše grijehe u ovim danima magfireta i da nas uputi da vodimo  više brige o našem zekatu i sadekatu-l-fitru, kako bi ispunili obavezu propisanu od Njega i zaslužili Njegovo zadovoljstvo i nagradu.

Elnur SalihovićUred za zekat Rijaseta IZ