[vc_row][vc_column][vc_column_text]

Švicarska danas ima oko 500.000 muslimana. Od toga oko 7 % čine Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova i Makedonije.

Bošnjaci su 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća prve skupine Bošnjaka su počele dolaziti u Švicarsku u potrazi za poslom i boljim plaćama. U početku su to bili sezonski poslove koji su im omogućavali pristojnu zaradu, ali i višemjesečni boravak sa porodicama između radnih sezona. Kod velikog broja su ubrzo sezonski angažman zamjenila stalna zaposlenja.

Iako su rijetki doveli cijele porodice sa sobom, ipak se taj trend spajanja porodica nastavio do početka oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Dolazak porodica je nametnuo pitanje organizacije vjerskog života u novom ambijentu. Sve dok su radnici bili bez porodica uspijevali au, bar oni koji su to htjeli i željeli, uskladiti svoje obaveze sa odlascima na bajram i eventualno džume. Neki su koristili godišnji odmor u vrijeme mjeseca ramazana i provodili ga u zemlji i mjestu odakle potječu.

Izbijanje agresije na BiH (1992. godine) zateklo je muslimane Bošnjake u prvim aktivnostima na formiranju džemata i vjerskog života u mjestima boravka u Švicarskoj.

Prve aktivnosti na organiziranju Bošnjaka u širem području St. Gallena su počele 1991. godine. Tada je to bila zajednička aktivnost sa Albancima gdje je, po dogovoru, imam trebao govoriti i bosanski i albanski jezik.

Formiranje džemata

Proljeća 1993. godine se ipak formiraju dva džemata – albanski (sada je to džemat El-Hidaje St. Gallen) i bošnjački džemat Gazi Alijin mesdžid.

Obzirom da je džemat nastao u vrijeme dok je nad Bosnom i Hercegovinom vršena agresija, a goluroki  narod pružao otpor i branio bosanske gradove i sela, džemat je ponio ime osobe koja je u to vrijeme značila sinonim bosanskog otpora, bosanske državnosti, bosanskog ponosa i odlučnosti. Osobe čiju će pronicljivost, pravičnost, tolerantnost i zalaganje za opće dobro prepoznati ne samo Bosanci nego i dobri ljudi širom svijeta. Dakako radi se o rahmetli Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku nezavisne države Bosne i Hercegovine.

Džemat je dobio ime – Gazi Alijin mesdžid. Period od početka oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu do njenog kraja je značajno odredio i aktivnosti unutar džemata. Iznajmljeni džamijski prostori su, pored prostora za namaz (mesdžid), imali i prostor za neformalna okupaljanja (restoran/kafeterija).

Pored organizacije vjerskog života džemati su bile mjesta sakupljanja humanitarne pomoći, nacionalnog jačanja i svake druge aktivnosti koja je imala pozitivan predznak.

Stasavanje i jačanje

Nakon završetka rata, uz stabilizaciju džemata, povećanje njegovog članstva, povećanju i proširenju aktivnosti, džemat GAM je učestvovao i u izgradnji Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj.

Članovi džemata su bili osnovna pokretačka snaga za obnovu srušenih ili oštećenih džamija u svojim selima i gradovima.

Analizirajući stanje gdje se mjesečno izdvajaju značajna sredstva za iznajmljeni prostor i opet se kvalitetno ne rješava pitanje funkcioniranja džemata počelo se razmišljati i razgovarati o potrebi kupovine objekta za potrebe džemata. Prve aktivnosti u tom smislu su pokrenute već 2001. godine.

Nažalost, 2003. godine se iz džemata GAM izdvojilo oko polovine njegovog članstva i formiralo drugi džemat. U ovom periodu je nastavljeno jačanje džemata. Akcija prikupljanja sredstava za kupovinu objekta za budući islamski centar je išla svojim tokom.

Početkom 2005. godine se krenulo u rješavanje pitanja stalnog imama preko zvaničnih institucija Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj.

Iste godine pronađen adekvatan objekat za islamski centar i potpisan ugovor o njegovoj kupovini. Cijena kupljenog objekta je bila 1.450.000 SFr. Njegova adresa je sve do 2018. godine bila Werkstrasse 5a, a onda je odlukama nadležnih organa promijenjena u Lindentalstrasse 2.

Početkom maja 2006. godine džemat dobija stalnog imama.

Tokom 2007. i 2008. godine uloženo je mnogo napora i aktivnosti na preuređenju kupljenog objekta i njegovog prilagođavanju za potrebe demata.

Maja 2008. godine svečano je otvoren Islamski centar GAM. Na manifestaciji je bio prisutan i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa ef. Cerić.

Naredne godine su protekle u znaku jačanja džemata na svim poljima.

Nova džamija – novi islamski centar

Džemat Gazi Alijin mesdžid u 2018. godini počeo sa aktivnostima vezanim za izgradnju budućeg objekta Islamskog centra GAM. U toku je ostvarivanje ličnih kontakata sa svim članovima džemata kako bi se upoznali sa dosadašnjim aktivnostima ali i da se od njih traže informacije sa koliko finansijskih sredstava planiraju podržati izgradnju Centra.

Pored ove aktivnosti, džemat GAM kroz redovne i povremene aktivnosti i projekte radi na jačanju džemata i njegovog imidža kako u Islamskoj zajadnici Bošnjaka u Švicarskoj, tako i unutar Islamske zajednice u cjelini.

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]